Lidun News (Dili)-PLAN internasionál servisu hamutuk ho Asosiasaun Halibur Defisiensia Matan Timor-Leste (AHDMTL) hodi fo formasaun ba Jornalista Timor-Leste kona-ba Ema ho Defisiensia (EhD) no LGBTIQ+ oinsá halo públikasaun ba EhD ho LGBTIQ+ hodi uja terminologia ne’ebé los no la diskrimina ema nia identidade ne’e.
Koordenador Programa Inkluzaun no Diversidade, Livania Gomes, hatete treinamentu ne’e ba Jornalista Timor-Leste ba dala tolu ona primeiru hala’o iha tinan kotuk no tinan ida ne’e mós kontinua halo treinamentu ba Jornalista Timor-Leste sira oinsá intende terminologia ba Ema ho Defisiensia (EhD) no LGBTIQ+ liu-liu iha Munisípiu Ainaro no Ermera
“Treinamentu ida ne’e liu-liu liga ba treinamentu Jornalista ida ne’e, ida ne’e ami halo ba dala tolu ona em primeiru ami halo iha tinan kotuk no tinan ida ne’e mós ami halo no ohin loron ami halo hanesan refresing treining ida ba Jornalista sira liu-liu media sira ne’ebé maka iha Dili laran no iha Munisípiu rua Ainaru no mós iha Ermera atu nune’e bele kapasita nafatin Jornalista sira oinsá atu komprende kona-ba terminologia no mós liga ba asunto inkluzaun sosial ne’ebé maka ligadu ba LGBTIQ+ no mós matéria SOGIESC ne’e rasik” dehan Koordenador Programa Inkluzaun no Diversidade Livania Gomes,, iha AlFela, sesta (20/06)
Nia haktuir, fasilita mós terminologia Ema ho Defisiensia (EhD) no terminologia LGBTIQ+ hodi nune’e Jornalista sira bele komprende terminologia sira wainhira Jornalista sira halo intervista ba EhD no LGBTIQ bele uza terminologia hodi prefere no tuir nia hakarak.
“Ami mós fasilita kona-ba terminologia Ema ho Defisiensia au mezmu tempu mós terminologia ema ho. LGBTIQ+ sira atu nune’e Jornalista wainhira hakerek notisia sira mos bele komprende terminologia sira no mós karik halo intervista balun ba kolega ne’ebé maka ho Defisiensia no membru LGBTIQ sira mós hatene oinsá atu bele halo diskusaun no mós dialogo uja terminologia ne’ebé maka los” nia informa
Alende ne’e dadus husi Asosiasaun ARCOIRIS Timor-Leste hetan ba membru LGBTIQ+ hamutuk 700 ital ne’ebé resitradu iha tinan 2016 too agora no mós dadus husi Ema ho Defisiensia (EhD) ne’ebé iha sensus populasaun Timor-Leste nian 38 mill iha tinan 2015 nian no iha tinan 2022 iha dadus foun maibe nafatin ba asesu ba sensus populasaun nian.
“Hanesan ita hatene dadus ba Ema ho LGBTIQ+ ida ne’e ita senti susar tebes atu hetan maibé tuir asosiasaun barak ne’ebé mak halo ona nia dadus rekollha de dadus hanesan ARCOIRIS Timor-Leste ne’ebé maka ohin mensiona video ne’ebé mak públika ba ita sira ne’ebé mak nonton seti sentu (700) ital ne’ebé mak resitradu iha 2016 ate agora ita mós iha defisiensia ne’ebé maka iha durante ne’e ita utiliza sensus populasaun timor nian ne’ebé maka iha entaun ita durante ne’e 38 mill ital iha 2015 nian ami utiliza dadus ida ne’e tanba antes ne’e projetu hahu ita sei kontinua utiliza dadus ne’ebé mak 2015 nian maibé dadus sensus nian ne’e ita hatene katak ida ne’e avansadu beibeik ba beibeik”
Entre tantu, Projetu ne’e hala’o hetan fundus husi Uniaun Europeia (UN), implementasaun husi Plan internasionál no nia kuaplikante rua AHDMTL no ARCOIRIS Timor-Leste.
“Hanesan ita hatene liu-liu liga ba ami nia projetu ne’ebé mak ami halo projetu ida ne’e hetan fundus husi Uniaun Europeia implementa husi Plan interrnasional no nia kuaplikante na’in rua AHDMTL no ARCOIRIS iha AHDMTL no ARCOIRIS ida ne’e ida ne’ebé maka maka ami halo maka dala barak ami halo sensibilizasaun liu-liu ba autoridade lokal ita nia komunidade sira ita mós iha treinamentu ba iha ita nia komunidade no autoridade lokal sira liga ba asunto inkluzaun sosial SOGIESC ne’e rasik no mós liga ba oinsá atu kapasita kolega ho defisiensia sira atu bele hetan sira ninia sira nia negósiu atu hari sira nia negósiu no mós atu bele hetan sira nia ekonomia rasik, atu empodera sira liu-liu iha setor sira ne’e atu sira bele iha ona hanoin kritiku atu nune’e bele responde ba diskriminasaun sira ne’ebé maka akontese laos de’it ba sira ema ho Defisiensia no LGBTIQ sira dala barak mós ami fo treinamentu no kapasitasaun ba sira nia membru da família sira atu hatene asunto ida Direitus umanus liu-liu hatene inkluzaun sosiál atu nune’e sira nia família rasik responde ba iha asunto ida ne’e no suporta sira nia ema membru da família ne’e rasik” hakotu nia
Jornalista : Ressy
